Alergija na polen – korvi i usevi koji je izazivaju.

Alergija na polen je burna reakcija na polen bilja, kako korova tako i useva. Svima je sada poznata alergija na polen i nema osobe koja ne zna bar nekog da kije, kašlje i suzi u nekom momentu od proleća do jeseni. Alergije su bile sa nama od pamtiveka i postoje mnogi zapisi o slavnim ličnostima i njihovom mukom.

Egipatski faraon Menzes je oko 3500. godine pre nove ere,  preminuo zbog uboda pčele  dok je ozloglašeni rimljanin Brut bio alergičan na konjsku dlaku. U staroj grčkoj je bilo poznato da je jedan veliki filozof alergičan na plevu. Svaki put kada se njegova beseda nije svidela slušaocima napili su ga do te mere da ne može da se opire i ostavili ga u usevu žitarica preko noći, čisto da ga opomenu da nije lepo to što radi.

Kako je vreme odmicalo više se pažnje posvećivalo ovoj pojavi tako da se vremenom skupilo dosta podataka o uzrocima i posledicama istih. Materija koje izazivaju alergije je mnogo i utisak se stiče da lista samo raste, mi ćemo se sada koncentrisati samo na alergije koje najčešće izazivaju korov i ratarski usevi.

Alergije na korovski polen

Nadaleko i naširoko obrađena tema i zbog toga je nužno staviti je na prvo mesto.  Polen korova je najistaknutiji alergen i većina slučajeva se dovodi u vezu sa periodom cvetanja i oprašivanja korova. Mehanizam prenosa je jednostavan, vetar dune, podigne polen koji dospeva do očiju, nosa i usta ljudi gde, u zavisnosti od toga da li je osoba alergična ili ne, pravi problem.
Ono što mi zovemo korov je raznovrsna grupa zeljastih i drvenastih biljaka koje se mogu naći na poljoprivrednim površinama i slobodnoj flori. S’tim u vezi period cvetanja, realno gledano,  traje od proleća do jeseni sa izuzetkom perioda kada traje letnja vrućina.

Najznačjaniji predstavnici korova koji izazivaju alergije na polen su:

  • Trave (fam. Poaceae)
  • Bokvice (Plantago sp.)
  • Kopriva (Urtica Dioica)
  • Bela pepeljuga (Chenopodium album)
  • Štir (Amaranthus retroflexus)
  • Glavočike (fam Asteraceae)
Trave

Bilo gajene ili samonikle, rastu tokom cele sezone. U prirodi cvetaju i plodonose jednom, do dva puta, tokom godine ali u ratarskoj proizvodnji i na travnjaku je priča skroz drugačija. Usled redovnog košenja, prskanja, okopavanja i kultiviranja trave više puta tokom godine mogu cvetati, oslobađati polen i izazvati alergije. Najveći rizik je na livadama, pašnjacima i okućnicama gde se više puta tokom godine kosi.

Kako pravilno zasnovati i negovati travnjak možete saznati ovde.

Bokvice

Ima ih svuda i nemoguće je suzbiti ih. U prirodi obično cvetaju od juna do septembra. Uprkos tome što je polen bokvice opasan po zdravlje čoveka bokvica je, ovaj korov je cenjena lekovita  biljka.

Više o bokvici i njenim dobrim osobinama možete pročitati ovde.

Kopriva

Sem toga što žari i draži ovaj korov može izazvati alergije na polen. Isto kao što bokvica ima upotrebnu vrednost tako i kopriva može da se korisiti za pravljenje domaćeg sredstva za zaštitu bilja.

Kako se pravi sredstvo za zaštitu na bazi koprive saznajte ovde

Bela pepeljuga


Najobičniji korov i jedina korist od nje je to što je živina obožava. Ona se može iskoristiti za njeno uništavanje.

Više o upotrebi živine za suzbijanje korova saznajte ovde.

Štir

Cveta krajem leta i početkom jeseni i može se naći na svom obradivom i nepoljoprivrednom zemljištu. Sa njim se barem lako izlazi na kraj jer mu treba dosta vremena da formira seme. Prolećna ili letnja kosidba je dovoljna za suzbijanje ovog korova.

Više o štiru možete pročitati ovde.

Glavočike

U glavočike se ubrajaju dve vrste korova koje nam bukvalno, izazivaju najveće glavobolje i teraju suzite na oči. Iz naše flore izdvajamo Pelin koji je „lokalni đilkoš“. Ne samo što je on problematičan nego je pozvao i svog rođaka iz Amerike da nam zajedničkim snagama zagorčavaju život. Reč je o, naravno, Ambroziji. Ove dve biljke su najproblematičniji korovi i najveći broj polenskih alergija nastaje zbog njih. Nužno je uništavati ih kad god i gde god se ukaže prilika.

O suzbijanju pelina možete naći više informacija ovde, a za suzbijanje ambrozije ovde.

Alergije na useve

Usevi isto mogu izazvati alergije. Žitarice koje intenzivno gajimo su iz porodice trava i samim tim njihov polen takođe izaziva alergije. Srećom kada je cvetanje i oprašivanje u toku nema izražene potrebe da se u usev ulazi tako da je moguće izbeći direktan kontakt sa alergenima. Nikad se ne zna kuda će vetar da dune i ponese polen. Pažnju treba obratiti kada se vozi kroz atar ili pored njiva. Ukoliko vetar duva ka automobilu nužno je zatvoriti prozor sa te strane kako polen ne bi uletao. Polen se lepi za oči i sluzokožu nosa i peče je. Nadražen vozač može da povredi sebe, druge ili izazove štetu zato što mu oči gore od polena. Pažnja se preporučuje.

Žitarice osim polena imaju i plevice koje su još opasnije po čoveka. Za razliku od polena na koji čovek ima momentalnu reakciju pri kontaktu, plevice su mnogo opasnije jer su tihi ubica. Plevice su sitne, vetar ih lako poduže i nosi a mi ih još lakše udišemo. Vremenom se plevice gomilaju u plućima i ostalim disajnim kanalima i izazivaju pometnju poznatu kao astma. Prvi slučajevi astme primećeni su kod dece koja su odrasla u kraju blizu silosa gde je svakodnevno letela velika količina pleve usled utovara i istovara semena. Plevice nisu za šalu i ukoliko se radi sa semenom strnih žita kao što su pšenica, raž, ječam, ovas i tritikale najtoplije se preporučuje nošenje zaštitne maske.

Ovaj spisak sadrži najpoznatije useve i korove koji izazivaju alergije ali, kao što smo već rekli, spisak je mnogo duži i raste. Ukoliko imate neku rekaciju najbolje je obratiti se lekaru koji će znati da oceni jel u pitanju alergija na polen ili ne. U međuvremenu možete pomoći sebi i drugima tako što ćete znati koje biljke su problematične, izbegavati ih i redovno suzbijati.