Antraknoza graška (Colletotrichum lindemuthianum)

Antraknoza graška (Colletotrichum lindemuthianum) je gljivična bolest koja se manifestuje na biljkama graška i pasulja.

Više o gajenju graška možete pročitati ovde a o gajenju pasulja ovde

Simptomi antraknoze graška

Bolest se maniestuje na svim nadzemnim delovima biljke stim da je najuočljivija na mahunama. Prepoznatljiva je po ovalnim pegama mrke boje koje po obodu imaju crvenkastu nijansu. Sem na mahuni pege se još mogu pojaviti bilo gde na biljnom telu.

Prelazni domaćini

Zaražena semena graška su najistalnutiji prelazni domačin. Kako bi se uspešno prenosila antraknoza graška gljivica koja je zarazila biljku svoj životni ciklus završava tako što polaže spore sledeže generacije u semekoje je proizvela zaražena biljka. Dešava se da i zemljište bude prelazni domaćin ukoliko se grašak više puta uzastopno gaji na istoj parceli.

Učestalost i vreme napada

Napad se može očekivati ukoliko se koristi zaraženo seme, ređe se javlja spontano. Pošto se radi o gljivičnoj bolesti treba uzeti u obzir da je za njeno uspešno manifestovanje neophodna temperatura od 15-20°C pa na više i visoka vlažnost vazduha. To znači da je povoljno vreme za napad od marta do septembra meseca. Zalivanje je ključan momenat za pojavu antraknoze graška jer se tokom zalivanja uspešno kombinuju zahtevi prema temperaturi i vlazi vazduha.

Antraknoza graška (Colletotrichum lindemuthianum) na listu

Prikaz antraknoze graška na listu

Suzbijanje antraknoze graška

Polodored, upotreba proverenog semenskog materijala, dobro izvedena obrada zemljišta.

Najpoželjniji je plodored i izbegavanje višegodišnjeg uzastopnog gajenja graška na istoj parceli (monokultura). Neophodno je izbegavati setvu graška ukoliko je predusev bio pasulj ili neko od njihvih srodnika iz porodice leptiranjača (fam. Fabaceae) kao što je npr. soja.

Setva otpornih sorata otpornih sorata i upotreba čistog, nezaraženog semena če u ogromnoj većini slučajeva biti jedina neophodna preventivna mera.

Tokom zalivanja obratiti pažnju na zemljište. Ukoliko zemljište ne upije svu vodu dolazi do isparavanja i tada nastaju povoljni uslovi za razvoj antraknoze graška. Zalivati u količinama vode koju zemljište može uspešno da upije do momenta sledećeg zalivanja.

Za direktno suzbijanje antraknoze graška u obzir dolazi upotreba kontaktnih fungicida jer se bolest manifestuje na vidnim i lako dostupnim mestima biljnog tela. Obavezno ispoštovati minimalna period koji mora da prođe od zadnjeg prskanja do berbe (karenca).

Pre upotrebe preparata detaljno pročitati uputstvo. Radi efikasnije upotrebe i izbegavanja neželjenih posledica koje mogu da nastanu upotrebom perparata konsultovati se za zaštitarom ili fito farmaceutom.