Gajenje graška

Gajenje graška je značajno u ratarstvu i povrtarstvu za ishranu ljudi i životinja, Korisiti se suvo i zeleno zrno. Kod sorata čija mahuna nema sa unutrašnje strane tvrd kožast sloj (šećerci) koristi se cela mahuna. Sorte glatkog zrna su bogatije skrobom, bolje se kuvaju, usled čega se češće gaje za zrelo zrno. Grašak ima prijatan ukus i visoku hranljivu vrednost.

Zeleno zrno je značajna sirovina za konzervnu industriju. Zeleno zrno je zdrava hrana, bogata vitaminima a, B1, B2 i C.

Slama graška je vrlo dobra hrana za stoku, posebno za ovce.

Grašak ima veliki agrotehnički značaj zbog sposobnosti da usvaja azot iz atmosfere (azotofiksacija) i obogaćuje zemljište istim.

Plodored

  • Treba izbegavati gajenje graška više uzastopnih godina na istoj parceli (monokultura) niti ga treba brzo vraćati na istu površinu. Poželjno je vratiti ga nakon tri do četiri godine. Podložan napadu bolesti i štetočina koje su u stanju da napadnu gajene biljke koje nisu srodne grašku. Pošto se grašak rano uklanja sa parcele klice i larve koje su ostale u zemljištu brzo i jako oštećuju sledeći usev.
  • Nije naročito izbirljv prema predusevu. Dobro uspeva posle strnih žita, okopavina đubrenih stajnjakom i drugih preduseva, ako nisu iz grupe mahunarki. Graškova osetljivost na bolesti i štetočine, opet predstavlja problem te se izbegavaju mahinarke zato što su bliski srodnici grašku,
  • Grašak je odličan predusev za mnoge useve, posebno za strna žita. Pošto se rano odnosi sa zemljišta moguće je uspešno gajiti postrne povrtarke biljke ili kukuruz za silažu. Grašak za sobom ostavlja azot u zemljištu i dobro je posle njega gajiti useve koji razvijaju bujnu, zelenu, nadzemnu masu.

Đubrenje

Količina čistih hraniva koju grašak zahteva je sledeća:

  • 30 kg/ha azota
  • 40-60 kg/ha fosfora
  • 40-60 kg/ha kalijuma
  • Pri gajenju graška se izbegava direktno đubrenje stajnjakom zato što se u stajnjaku mogu naći semena korova klice bolesti i larve štetočina,
  • Povoljan uticaj ima đubrenje sa 1500-2000 kg/ha krečnjaka

Više o blagodetima koje donosi krečnjak možete pročitati ovde.

Kalendarski prikaz gajenja graška

 Februar
  • Početak perioda u kome je moguća dopunska obrada zemljišta.Dopunska obrada zemljišta se izvodi nekoliko dana pred setvu. Najbolje je izvršiti dopunsku obradu oko nedelju dana pred setvu radi ravnomernog sleganja zemljišta. Ukoliko postoji mogućnost dopunske obrade, dubrenja i setve u jednom prohodu upotrebom složenog agregata poželjno je tako i raditi jer su vremenski uslovi u setvenoim peroidu izuzetno promenljivi. Gajenje graška je otežano ukoliko se priprema za setvu i sama setva razvlače.
  • Pred setvu se unosi celokupna planirana koičina azota, ¼ planirane količine fosfornog i ¼ planirane količine kalijumovog đubriva.
  • Početak perioda u kome je setva moguća. Rana setva obezbeđuje semenu potrebnu količinu vlage za klijanje i nicanje. Setva se može vršiti peridično do kraja aprila sa razmakom od 10-15 dana. Time se produžuje vreme potrošnje u domaćinstvima ili kampanja prerade u konzervnoj industriji.
    Način setve može biti različit. Na većim površinama najzastupljenija je uskoredna setva. Rastojanje red od reda je 15/20cm sa 5-7 cm rastojanja u redu. Setva u pantljike je kada se 2 do 3 reda seju na razmaku od 10-15 cm, a između naredna tri reda ostavi 50-60 cm razmaka.
    Na manjim površinama, pretežno okućnicama, seje se u kućice. Međuredno rastojanje je 60 cm, a u redu 35-40 cm sa 4-5 zrna u kućici.
    Dubina setve iznosi 5-8 cm. Što zavisi od vlažnosti zemljišta i vremena setve. Kasnije se seje dublje zbog nedostatka vlage u površinskom sloju zemljišta.
  • Herbicidi se koriste u periodu posle setve a pre nicanja.
  • Početak perioda u kome je moguć napad graškovog tripsa i zelene graškove vaši.
  • Početak perioda u kome je moguća pojava antraknoze graška, paleži graška
Mart
April
  • Početak perioda u kome je berba graška moguća. Ukoliko se gajenje graška sprovodi za zrno berba počinje kada se u usevu pojave žute površine, a celo polje ima zeleno-žutu boju. Žetva zelenog zrna počinje kada su zrna u mahunama na prelazu u voštanu zrelost. Povoljna zrelost zelenog zrna traje svega nekoliko dana, pa se žetva mora brzo obaviti.
Grašak spreman za žetvu

Prikaz polja graška spremnog za žetvu.

Maj
Jul
  • Ukoliko se grašak gaji kao postrni usev onda se pre oranja unosi u zemljište sav krečnjak, ½ ukupne planirane količine fosfora i ½  ukupne planirane količine kalijuma. Dalje, pred setvu se u zemljište unosi celokupna planirana količima azota , ¼ ukupne planirane količine fosfora i ¼ ukupne planirane količine kalijuma.
  • Ukoliko se grašak gaji kao postrni usev odmah nakon oslobađanja parcele ore se na dubinu 20-22 cm, vrši dopunska obrada i seje po već gore utvrđenim pravilima.
  • Herbicidi se koriste u periodu posle setve a pre nicanja.
  • Ukoliko se gašak gaji kao glavni usev onda se u ovom periodu se može pristupiti plitkom letnjem oranju koje ima za cilj da zaore žetvene ostatke na parceli. Ore se na dubinu od 15-18 cm.
  • Početak perioda u kome je moguće sprovesti kultiviranje graška. Prvo kultiviranje se vrši kada biljke formiraju 2-3 stalna lista. Zajedno sa drugim kultiviranjem je moguće izvesti prihranu graška sa ¼ planirane količine fosfora i ¼ planirane količine kalijuma. Drugo kultiviranje se vrši 10-15 dana nakon prvog.

Više o korisitima koje donosi letnje oranje možete pročitati ovde.

Septembar
  • Početak perioda u kome je žetva postrnog graška moguća. Sa žetvom graška za zrno se počinje kada se u usevu pojave žute površine, a celo polje ima zeleno-žutu boju. Žetva zelenog zrna počinje kada su zrna u mahunama na prelazu u voštanu zrelost. Povoljna zrelost zelenog zrna traje svega nekoliko dana, pa se žetva mora brzo obaviti.
Oktobar
  • Pre oranja se unosi u zemljište sav krečnjak, ½ ukupne planirane količine fosfora i ½  ukupne planirane količine kalijuma.
  • Period u kome je moguće izvršiti jesenje, duboko, Ore se na punu dubinu 30-35 cm.

Čuvanje graška

Zrno graška se čuva sa 14% vlage. Pri čuvanju graška pažnja se mora obratiti na štetočine kao što je graškov žižak.