Monilija koštičavog i jabučastog voća

Monilija je gljivična bolest koju izaziva red gljivica Monilia sp. Prema mestu nastanka mogu se izdvojiti Monilia fructigena, koja se javlja na plodovima, i Monilia laxa, koja se manifestuje na cvetovima, granama i lišću. Ova gljivična bolest je česta u voćnjacima, brzo se širi i teško suzbija čineći je jednom od najopasnijih voćnih patogena. Može se pojaviti i u ratarskoj proizvodnji, ali takve situacije su retkost i lakše se rešavaju.

Kada i kako se javlja monilija

U slučaju pojave na koštičavom voću kao što su stabla trešnje, višnje i marele, bolest će se češće manifestovati na cvetovima, grančicama i lišću (Monilia laxa tip), izazivajući sušenje istih. Kod jabuke, kruške, šljive i sličnog jabučastog voća, dolazi do pojave truleži plodova (Monilia fructigena tip).

Ukoliko se pojavi na cvetovima, graničicama i lišću, ti biljni delovi se suše i propadaju. Bolest se manifestuje nakon cvetanja. Ako je cvetanje u rano proleće jako je važno ne mešati je sa oštećenjima koje prouzrokuje mraz. Razlika je što mraz izaziva oštećenja na celom stablu, dok su oštećenja nastala usled monilije lokalizovana.

monilija

Prikaz manifestacije monilije na plodu

Ukoliko se monilija manifestuje na plodovima oni trule, smežuravaju se, dobijaju braon boju i bele fleke. Tako smežuran braon plod se zove mumija i kao takav predstavlja koloniju gljivica koja stalno proizvodi spore. Spore se kroz bele fleke puštaju u sredinu, dalje inficirajući biljne delove i druge biljke u okolini.

monilija na plodu

Prikaz manifestacije monijije na plodu

Životni ciklus:

Kada dođe u kontakt sa biljkom monilija najčešće napada na cvet. Svoj proboj nastavlja kroz cvetnu dršku putem koje ulazi u grančice. U grančicama razvija stalnu koloniju koja služi kao odskočna daska za napad na ostale biljne delove i prezimljavanje. Kolonija se „ukopa“ u biljno telo i to je čini teškom za suzbijanje. Prenosioci zaraze su vetar i insekti.

Vreme napada:

Napad monilije se može očekivati tokom cele sezone, a glavni udar se očekuje tokom cvetanja. Tada spore izbijaju iz cvetova koji se nalaze na inficiranim granama i iz mumija. Spore se šire uz pomoć vetra i insekata. Nakon cvetanja mogu se očekivati sekundarni napadi, ukoliko ima polomljenih i orezanih grana. Pošto je unutrašnje tkivo otkriveno insekti i vetar mogu uneti spore preko rane.

Kako se suzbija monilija?

Suzbijanje je težak i nezahvalan proces iz više razloga. Prvi je što se kolonija gljiva nalazi u samom biljnom telu. Zaražene grane se odsecaju 20-30 cm ispod zaraženog mesta. Ukoliko to nije moguće, jer je mesto blizu stabla, može se pretpostaviti da je kolonija već ušla u samo stablo i šanse da se voćka spase drastično opadaju. Ako je celo stablo vidno zaraženo, najbolje je ukloniti i spaliti ga. Pojava smole na kori je jasan znak da je kolonija prisutna u stablu ili u jačim granama. Ukoliko je moguće odstraniti jače grane, to i učinite. Stubasto voće je naročito problematično, jer su sve grane kratke i kolonija se sa lakoćom dokopava stabla. Ukoliko je poznato da se u okruženju javlja monilija izbegavati sadnju stubastih kultivara po svaku cenu.

Tretiranje biljaka repelentima ili bio insekticidima pre cvetanja je moguće, ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju. Na ovaj način se smanjuje šansa da insekti priđu biljci i prenesu zarazu. Jako je bitno tretman obaviti pre nego što se pupoljak otvori, jer ukoliko se zakasni onda preparat može da izazove oštećenje cveta i polena u njemu.

Pročitajte još o bio insekticidima od paprike ovde, luka ovde, koprive ovde, kafe i opušaka ovde, koje možete sami napraviti.

Uklanjanje mumija treba da se vrši zajedno sa granama na kojima se nalaze. Isti je princip rezanja, 20cm -30 cm ispod zaraženog mesta.

Kompletna zaštita je nemoguća zbog činjenice da je vetar jedan od prenosioca spora. Ukoliko želite da se osigurate da šanse za pojavu monilije budu što manje predlaže se, prvo, pregled okoline. Ako se u okolini nalaze stabla zaražena monilijom, znajte da zasnivanje zasada koštičavog voća nije dobar potez. Ukoliko već imate zasad, ili želite da ga zasnujete, najbolje je izabrati otporne sorte. Otporno ne znači imuno, ali i to je bolji potez nego doći u problematičnu situaciju.

Više o moniliji i njenom suzbijanju možete saznati ovde

Pre upotrebe preparata detaljno pročitati uputstvo. Radi efikasnije upotrebe i izbegavanja neželjenih posledica koje mogu da nastanu upotrebom preparata konsultovati se za zaštitarom ili fito farmaceutom.