Sobne biljke i kako ih izabarti

Sobne biljke razbijaju ubeđenje da će, ako nešto raste kod komšije, da raste i kod nas. Čudo i neverica su najčešće reakcije, jer je teško razumljivo zašto nešto što se gaji vrata do vrata uspeva, odnosno ne uspeva.

Pogledajte malo unaokolo: možda se u vašem vrtu razvija i lepo opstaje neka biljka koja u kraju neće ni da se primi. Kako to?

Odgovor je jednostavan ali, istovremeno, i kompleksan. A on glasi: različiti ekološki uslovi diktiraju razvoj različitih biljaka. Kompleksnost se ogleda u tome što gore pomenuti ekološki uslovi podrazumevaju faktore kojima sredina utiče na razvoj biljaka. U prvom redu je to svetlost, pa temperatura, voda, vazduh i vetar. Takođe, ne sme da se zaboravi činjenica da svaka biljna vrsta ima određene zahteve, koja sredina mora da joj pruži, jer, u suprotnom, neće da se razvije.

Svetlost i temperatura

  1. Biljke dugog dana, su one koje zahtevaju 14, pa i više, sati svetla. Primeri se mogu videti među biljkama koje se sade ili seju na otvorenom prostoru. Od sobnih biljaka mogu se pomenuti kaktusi.

  2. Neutralne biljke, zahtevaju 12-14 sati dnevnog svetla. Svetlost ne predstavlja presudan faktor za njihov opstanak.

  3. Biljke kratkog dana, zahtevaju do 12 sati dnevnog svetla. Primer je sobno bilje, naročito ono koje vodi poreklo iz tropskog pojasa. Ove biljke ne smeju biti izložene direktnoj sunčevoj svetlosti, jer dobijaju ožegotine.

Temperatura u vrtu, ili prostoriji koju koju treba ozeleniti, zauzima veoma važno mesto. Temperaturni zahtevi su podelili biljke na sobne i vrtne. Ovde se jasno vidi sprega između zahteva biljke i uslova sredine.

Voda

Voda je neophodna svim živim bićima. Zalivanje sobnog bilja vrši se u skladu sa njegovim prohtevima. Uglavnom se biljke zalivaju po nekoj ustaljenoj navici, i to je u redu, ali ima par začkoljica na koje treba da se obrati pažnja.

Prvo, treba da se vodi računa o kaktusima i sukulentama koji, kao što već svi znamo, zahtevaju znatno manju količinu vode.

Više o kaktusima možete pročitati ovde a o sukuletama ovde.

Drugo, ako se kojim slučajem pretera sa zalivanjem, sama biljka će dati signal da nešto nije u redu: počeće da žuti, deluje smežurano ili kržlja. U ovakvim situacijama nužno je da se smanji količinu vode kojom se biljka zaliva, ili proredi zalivanje. U krajnjoj liniji moguće je da se biljka presadi u suvu zemlju, pa da se krene sa novim režimom zalivanja.

Biljke koje su iz tropskih klimata, pogotovu iz Amazonije, trpe paru i vlagu u vazduhu, tako da je kuhinja privlačno mesto za njihovo gajenje.

U obzir se treba uzeti i da postoji bilje koje iz samog vazduha izvlači adekvatne količine vlage te je zalivanje maltene i nepotrebno. Što se korena tiče on služi samo da drži biljku pričvršćenu za podlogu i čisto, reda radi, usvaja male količine hraniva i to kada ga ne mrzi. Radi se o Tilandsiji, biljci iz pustinja Južne Amerike koja raste tamo gde niko drugi neće, otporna je na surove uslove i postala popularna među ljudima koji žele cveće ali ne bi da se puno angažuju oko njega.

Više o ovoj bizarnoj i istovremeno lepoj, biljci možete saznati ovde.

Tilandsija u šljunku

Suv šoder, može! Direktno sunce, može! Opstanak bez korena, može! Tilandsija ima sposobnost da se razvija na minimumu minimuma.

Kako kvalitet vazduha utiče na sobne biljke?

Vazduh svojim hemijskim sastavom utiče na razvoj biljaka. Sobno bilje ima jednu veoma bitnu osobinu, a to je da podnosi povećanu količinu ugljen-monoksida (duvanski dim). Duvanski dim je lepljiv i kada se nahvata na biljci za sebe lepi i prašinu. Biljkama koje se nalaze u prostoru u kome se mnogo duvani neophodno je, povremeno, prati listove.

Sanseverija iliti indijansko pero je jedan od najboljih čistača vazduha. Lako se gaji i razmnožava. Više o ovoj biljci možete saznati ovde.

Postoji i druga krajnost. Ukoliko želite neku egzotičnu biljku, kao što je venera muholovka, imajte na umu da je to biljka koja opstaje na 2000m nadmorske visine, gde je vazduh skoro bez azota, i gajenje van staklene bašte bi bilo neuspešno, jer je neplaninski vazduh za nju otrov.

Više o biljkama mesožderkama i kako se gaje saznajte ovde.

Koliko puta se vetri tokom dana, i koliko se vetri prostorija u kojoj se nalaze biljke, nije presudan faktor za njihov opstanak, ali valja da se obrati pažnja.

Vetar deluje na biljke tako što ih lomi, hladi i isteruje vlagu iz njih. Postoje biljne vrste koje su, isto kao i mi, alergične na promaju – kamelija je jedna od njih. Takvo bilje ne sme biti blizu klima uređaja ili ventilatora.

Kako uspešno gajiti kamelije možete saznati ovde

Sobne biljke za vaš prostor

Prvo je neophodno je da se ustanovi koji su od navedenih uslova prisutni u vašem stanu/kući i, u skladu sa tim, izabere adekvatno mesto za sobno bilje. Ono koje voli svetlost, i podnosi direktno svetlo, može da se stavi u prozor, dok bilje koje trpi dim može zauzeti mesto gde se uglavnom puši. Logika je više nego jednostavna i utvrđivanjem faktora koji su prisutni stvara se slika o mikroklimatu prostorije u kojoj će bilje biti.