Bicikl u kultivator naš izum, svetski brend

Bicikl u kultivator je genijalna adaptacija koje omogućava brzu i čistu međurednu obradu useva. Veruje se da je kod nas tokom devedesetih u nedostatku sredstava za adekvatno kultiviranje nekome palo na pamet da pretvori bicikl u kultivator. U nekim krajevima ovaj izum nosi ime Magarac.  Ako je ova priča tačna onda smo napravili svetski brend.

Iz naših krajeva ideja da se pretvori bicikl u kultivator se proširila svuda po svetu i sada je koriste organski proizvođači jer je ekološki i ekonomski najisplativije rešenje za međurednu obradu. Takođe zemlje u razvoju rado pretvaraju bicikl u kultivator.

Užas okopavanja

Okopavanje je isto kao i sakuljanje lišća neizbežan posao. Svaki put kada se okopavanje pomene pada mrak na oči. Prve asocijacije koje padaju na pamet su vrućina, saginjanje, bolovi u leđima krstima i ostalim mestima za koje niste znali da mogu da bole, upala mišića itd. Najgora stvar u celoj priči je da se okopavanje mora izvoditi redovno, što znači sve iznova i iznova dok se ne stekne kondicija, a kada se stekne kondicija za okopavanje već se sezona privodi kraju i tako u krug svake godine.

Sve to ide u rok službe mlađima ali starijima je to već veliki problem. Mnogi su razmišljali kako da sa okopavanjem izađu na kraj što pre i što jednostavnije. Ideje su se polako razvijale ka međurednim kultivatorima i kao rešenje pokazali su se praktični. Bilo da su zaprežni ili traktorski međuredni kultivatori su konstruisani za sitnjenje zemlje, razbijanje pokorice, čupanje korova i zagrtanje. Sada se mora uzeti u obzir jedna stavka: Šta ako neko ne poseduje kultivator ili mu se ne isplati da ga koristi? Za to ima leka. Neko ko se mučio sa istim problemom je imao jako dobru ideju da bicikl pretvori u kultivator i sebi da olakša život.

Delovi koji su potrebni za ovaj uređaj su:

  • Ram od bicikla bez prednje vile;
  • Korman zajedno sa osnovom koja ga drži;
  • Prednji točak;
  • Nosač sedišta;
  • Motičica za međuredni kultivator.

Pretvaranje bucikla u kultivator

  • Ram od bicikla se okreće naopako tako da sedište bude okrenuto ka dole.
  • Tamo gde bi trebao da bude zadnji točak montira se prednji točak.
  • Tamo gde bi trebala da bude prednja vila stavlja se korman.
  • Na nosač sedišta montira se motočica od međurednog kultivatora.
  • Nosač sedišta sa motičicom se montira na svoje namenjeno mesto.
  • Ručke kormana se podignu ili spusute tako da mogu komotno da legnu u ruke.

Najkomplikovaniji deo pretvaranja bicikla u kultivator je spajanje nosača sedišta i motičice. Ovo spajanje se može postići na više načina. U obzir dolaze: varenje, stezanje, lepljenje i kao najpraktičnije rešenje bilo bi spajanje uz pomoć navrtnja i zavrtke (šraf i matica).

Naravo, moguće je montirati više različitih tipova motičica, uže ili šire u zavisnosti od posla koji se obavlja tako da je sem okopavanja moguće zagrtati i otvarati brazdice za setvu, sadnju i rasađivanje.

Kome je palo na pamet da pretvori bicikl u kultivator nije ni svestan koliku nam je uslugu

Mali organski proizvođači koji su se obavezali da proizvode bez upotrebe pesticida će se najviše obradovati ovom jedinstvenom tehničkom rešenju.

Ukoliko Vam se svidi ova ideja slobodno eksperimentišite. Ako je moguće pretvoriti bicikl u kultivator velika je šansa da se na isti način može ubaciti neik frugi radni organ. Što više uspemo da proširimo ovu ideju time ćemo učiniti sebi i drugima veću uslugu.