Narandžasta rđa ovsa (Puccinia coronata)

Narandžasta rđa ovsa (Puccinia coronata) je gljivična bolest koja se manifestuje samo na ovsu.

Simptomi narandžaste rđe ovsa

Bolest se manifestuje u vidu narandžastih pega na stablu i lišću. Te pege su ustvari vrećice koje sadrže velik broj spora koje je proizvela gljivična kolonija. Sama kolonija se nalazi i raste u provodnim snopićima. Tako kolonija osvaja biljno telo. Pojava narandžastih pega ukazuje da je gljivična kolonija narandžaste rđe ovsa narasla dovoljno i spremna za dalje razmnožavanje. Nakon što vrećice puknu spore se oslobađaju i lete po neposrednoj okolini i nataj način mogu zaraziti još biljaka.

Učestalost i vreme napada

Povoljna temperatura za napad je 20-25°C i napad se može očekivati tokom cele sezone gajenja. Najčešći okidač za napad narandžaste rđe ovsa su jake kiše, zabareno zemljište ili brze i česte smene kišovitog i sunčanog vremena.

Prelazni domaćini

Žetveni ostatci ovsa, gajene kulture, samonikle trave (fam. Poaceae) koje su srodnici ovsu i pazdren Rhamnus sp. su najčešći prelazni domaćini narandžastoj rđi ovsa.

Pazdren Rhamnus sp

Pazdren Rhamnus sp

 Suzbijanje narandžaste rđe ovsa

Plodored je prva preventivna mera koja se uzima u obzir. Ovas bi trebao da se vrati na parcelu tek nakon tri do četiri godine. Višegodišnje uzastopno gajenje na istoj parceli (monokultura) se izbegava.

Ukoliko nije moguće izbeći monokulturu neophodno je gajiti sorte i hibride koji su otporni na narandžastu rđu ovsa. Otporno ne znači i imuno. Šansa da dođe do pojave je manja ali i dalje prisutna.

Uništavanje samoniklih biljaka u jesen pre setve. Košenje samoniklog bilja oko parcele će znatno pomoći jer se smanjuje broj mesta na kojima narandžasta rđa ovsa može naći prelaznog domaćina.

Upotreba hemijskih sredstava za direktno suzbijanje dolazi u obzir ali postoje dva kritična perioda u kojima se prskanje ne preporučuje. Prvi je period cvetanja zato što može doći do oštećenja polena. Drugi je minimalan broj dana koji mora proći od zadnjeg prskanja do žetve (karenca). Poštovanjem karence se garantuje da se ljudi i životnje neće otrovati ukoliko jedu ovas koji je bio tretiran fungicidom.