Tople leje za početnike

Jedan od najjednostavnijih načina da produžite sezonu gajenja je pravljenje tople leje. Topla leja je jednostavna za izradu i videćete da se može napraviti od materijala koji je pri ruci. Topla leja je, u svojoj suštini, toplotno izolovan zatvoren prostor sa prozirnim poklopcem koji propušta sunce.

Izbor poklopca

Poklopac mora biti proziran tako da u obzir dolaze prozirni materijali kao što su plastika i staklo, stim da je staklo mnogo bolje u odnosu na plastiku jer je prozirnije, ne truli ,ne propada i ne cepa se. Mnogi proizvođači koriste stara prozorska krila što je jako dobra zamisao. Treba se uzeti u obzir da su ta ista prozorska krila premazana bojom na bazi olova. Ta boja se MORA ukloniti i ako smatrate za shodno premazati drvo sa bojom koja je postojanija. Običan prozirni premaz je dovoljan za ovu namenu.

Tople leje sa rasadom

Od plastičnih masa mogu se koristiti plastične ploče koje se koriste za izradu plastenika i prozirne folije. Treba imati na umu da iako je ovaj materijal mnogo jeftiniji mora da se menja svake ili svake druge sezone.

Okvir

Najjednostavniji okvir tople leje se može napraviti slaganjem bala slame kao što se cigle slažu u zidu. Naravno cigle i blokovi se takođe mogu koristiti. Ukoliko želite leju koja može da se premešta najbolje je izabrati čamovo drvo (smrča, jela, bor isl.) za izradu okvira. Treba izbegavati ploče od iverice jer usled tehnologije procesa kojim se prave sadrže štetne materije.

Okvir tople leje

Prikaz okvira tople leje. Okvir mora imati strm profil dok je dubina same leje proizvoljna.

Izolacija tople leje

Ukopavanjem leje u zemlju 15-20 cm omogućava zemljištu da se ponaša kao izolaciona masa. Ova metoda je praktična ako se planira da leja ostane trajno ili neko duže vreme na tom mestu. Pri ukopavanju treba da se vodi računa o zamrzavanju vode koja se nalazi u tlu. Ta ista voda u leji se tokom zime smrzava i pričinjava štetu gajenim biljkama i samoj leji. Takođe može izazvati plavljenje u kišnom periodu. Da bi se to sprečilo poželjno je staviti sloj sitnog šljunka u rupu gde će leja da bude postavljena.
U slučaju da se topla leja ne ukopava oko leje se stavlja sloj zemlje, strugotine ili građevinske izolacije radi održavanja toplote u njoj.

Unošenje svežeg stajnjaka kao način grejanja leje je poznata metoda koja se koristi. Isti stajnjak koji pruža dodatnu toplotu biljkama pruža i određenu količinu hranljivih materija tako da ima još jedan dodatan efekat koji može doprineti uspešnoj proizvodnji. Malčiranje i kompostiranje gajenih biljaka ima isti doduše slabiji efekat u poređenju sa stajnjakom. Ove dve metode je najbolje koristiti kao dopunske.

DODATAN INFO: Više o malčiranju saznajte ovde i o kompostiranju ovde.

Mesto postavljanja

Toplu leju je najbolje okrenuti ka jugu. Ugao koji treba da ima poklopac u odnosu na okvir je 25-30° od, posmatravši, prednje ka zadnjoj strani. Ukoliko je nemoguće napraviti ovaj ugao na leji onda bi trebalo da se postavi tako da se omogući kišnici  nesmetano spiranje sa prozirne površine.

Provetravanje tople leje

Provetravanje mora da bude dobro sprovedeno da bi gajenje bilja bilo uspešno u leji. Kada su sunčani dani u leji se nakuplja velika količina toplote. Bez redovnog luftiranja  biljke koje se u toplim lejama lejema nalaze ne bi mogle ni da niknu a tokom njihovog boravka u lejama mogu se skuvati usled prevelike vlage i toplote. Redovna pažnja je neophodna, što se i podrazumeva za svaki posao u ratarstvu.
Ako ste zaključili da topla leja funkcioniše po principu efekta staklene bašte ne varate se. Nakupljena toplota nema gde da beži usled dobre izolacije. Nakupljeni gasovi se redovno provetravaju i samim tim je uspeh u radu sa lejom osiguran i omogućili ste sebi da imate rasad koji je spreman za baštu u prvoj prilici.

Postoji još mnogo načina da se napravi topla leja ali u ovom slučaju predstavljaju se metode koje se mogu smatrati organskim tj najčistijim i najzdravijim. Tople leje u sistemu organske proizvodnje su veoma pogodne za male proizvođače koji žele maksimalnu dobit od svog rada na površinama kojima raspolažu.

. . .

Ratarstvo.net