Bubamare treba uposliti kao zaštitare jer na organski način suzbijaju štetočine

Bubamara je odavno poznata kao nosilac sreće, i ko god je uhvati, i pusti, biće srećan. Ima istine u toj narodnoj mudrosti. Vreme je pokazalo da ko sa bubamarama druguje ima sreće u gajenju cveća, voća i povrća. Za druge aspekte života nismo sigurni, ali u poljoprivredi, naročito povrtarstvu, cvećarstvu i voćarstvu, bubamare su saveznik koga želite uz sebe.

Ovi tvrdokrilci iz porodice (Cociinellideae) su svima poznati po izgledu, njihov znak prepoznavanja su tačkasta krilca, pa je nemoguće pobrkati ih sa drugim insektima. Po prirodi su grabljivci (predatori), ali ima i izuzetaka.

U principu mogu da se koriste kao jeftini, ali delotvorni insekticidi i fungicidi. Nisu prvoklasni oprašivači ali mogu da pripomognu.

Šta suzbijaju bubamare?

U prirodi je pravilo da svako jede i biva jeden (odnos predator – plen), i u skladu sa njim primećeno je da bubamare jedu štetočine i suzbijaju bolesti koje redovno prave probleme u poljoprivredi. Od štetočina se na jelovniku bubamara nalaze grinje i lisne vaši i slična sitna gamad koja se redovno javlja u povrću cveću i voću. Osim što jedu pomenute insekte, bubamare suzbijaju pepelnice svih vrsta.

Indirektno, bubamare rasteruju mrave. Gde ima biljnih vaši mravi nisu daleko, jer lisne vaši proizvode mednu rosu koja je puna šećera i to mravima godi. Mravi zauzvrat brane lisne vaši, ili bolje rečeno gaje ih kao što mi gajimo stoku. Ovaj odnos, u kome obe strane imaju obostranu, korist, je čest u prirodi i naziva se mutalizam, i to je jedan od vrsta sinbioze. Ukoliko nema lisnih vaši nema hrane za mrave, pa su oni prisiljeni da ostave biljke na miru.

Osim insektima, bubamare se hrane i gljivičnim klicama. Bilo da su na površini zemljišta ili na biljnom, telu bubamare ih sa lakoćom pokupe. Na ovaj način se smanjuje šansa da dođe do pojave pepelnice, jedne od najčešćih biljnih bolesti u našem regionu.

Nisu samo odrasli insekti korisni, larve bubamara, koje izgledaju kao čudovišta iz filmova naučne fantastike, su jednako korisne i znatno proždrljivije od odraslih insekta.

bubamare-2

Prikaz larve bubamare, ukoliko je primetite ne dirajte je. Larve su znak da se populacija bubamara odomaćila kod vas i to je jako dobro.

Kako privući i zadržati bubamare?

Lako, samo treba da se obezbede dve stvari: stalan izvor hrane i sklonište.

Što se izvora hrane tiče – to je lako rešivo. Pošto se prvenstveno hrane vašima i grinjama savršeno mesto je ono na kojem se redovno javljaju. Ako takvog mesta nema, neophodno je da se napravi sklonište za bubamare.

Bubamare privlače mesta na kojima ima dosta senke, vode i hrane. Primećeno je da bubamare vole da se gnezde u biljkama koje imaju jak miris i štitaste cvasti. Biljke kao što su šargarepa, mirođija, luk, hajdučka trava i nana su savršene za pravljenje skloništa, i ukoliko ih već gajte znajte da će bubamare redovno da ih obilaze.

Može se otići i korak dalje tako što će skromno sklonište za bubamare da se pretvori u tvrđavu. Tvrđava za bubamare je zamišljena i uređena tako da bubamare imaju pristup hrani i skloništu tokom cele godine. To ih sprečava da napuste područje, usled nedostatka hrane, i podstiče njihovo razmnožavanje. Nije neophodno da tvrđava bude ogromna. Dovoljno je da se baci par starih panjeva nedaleko od parcele ili voćnjaka, i da se okruže, za bubamare atraktivnim biljkama. Preporučuje se da biljke budu malčirane i redovno zalivane kako bi bubamare imale stalan i obilan izvor vode.

Više o malču i njegovim mnogostrukim koristima možete pročitati ovde.

Bolji su lovci nego oprašivači

Istini na volju bubamare su loši oprašivači. Mogu da budu od koristi, ali su izuzetno neefikasne u poređenju sa pčelama. Razlog je veoma prost: ukoliko na cvetu nema vaši i grinja bubamare ga neće obilaziti. Jednostavno nema razloga da se petljaju tamo gde za njih nema ništa. Ponekad se bubamare hrane polenom, ali na se na to ne može sa sigurnošću računati. Zato može da se računa na bubamare da suzbiju štetočine koje nose klice raznih patogena koji su štetni po pčele i druge insekte oprašivače. Opet, ovoga puta na indirektan način, bubamare pomažu poljoprivrednoj proizvodnji.

Crna ovca porodice – lucerkina bubamara

Pravo ime joj je dvadesetočetvorotačkasta bubamara, a latinski naziv je još duži (Subcoccinella Digitquatorpunctata). Ona je izuzetak koji je pomenut na početku. Ova bubamara je biljojed i u našem regionu pričinjava znatne štete, naročito u Južnobanatskom okrugu gde se lucerka i detelina decenijama gaji na istoj parceli. Ova praksa je dovela do eksplozije populacije ovog insekta.

Metod kontrole koji se u praksi koristi je prskanje insekticidima, ali kako to već obično biva posle prskanja bude preživelih jedinki. Te jedinke su, iz nekog razloga, otporne ili imune na preparat i nastavljaju sa svojim životnim ciklusom. Posle više decenija igre prskanja i preživljavanja dobili smo bubamare štetočine koje su gotovo imune na insekticide raznih vrsta.

Ukoliko na parceli primetite bubamaru biljojeda najefikasniji način borbe je plodored tj. plodosmena. Vraćanje lucerke ili deteline na dotičnu parcelu je poželjno tek nakon tri godine. Ukoliko to nije moguće, onda može da se pusti živina. Prskanje treba da bude krajnja mera, tek ukoliko se situacija otrgne kontroli, jer kako je već rečeno – redovno prskanje je medveđa usluga!

Više o ulozi živine u istrebljenju štetnih insekta možete pročitati ovde 

Kada smo već kod prskanja…

…bubamare predatori su, isto kao i pčele, ranjive na insekticide. Postoji šansa da razviju imunitet na isti način kao što je lucerkina bubamara razvila, ali je prevelika cena koja za to mora da se platiti. Svako prskanje ubija veliki broj jedinki, što znači da manje bubamara brani usev/zasad. To opet zahteva novo prskanje, jer bubamare nisu u mogućnost da rade svoj posao.

Treba uzeti u obzir da li se usev ili zasad često prska. Ukoliko je neizbežno često prskanje, onda bubamare neće biti od velike pomoći. Jasno je da se metod zaštite preporučuje za male i srednje velike površine, jer se one ipak ređe prskaju i koriste se manje opasni insekticidi. Isto važi i za repelente.

Recepte za uradi sam domaći insekticid od lukova, paprike, koprive, kafe i opušaka možete naći klikom na ime sredstva.

Ukoliko želite da se bavite organskom proizvodnjom i smanjite upotrebu pesticida, prepustite stvari bubamarama. Znaju one šta treba činiti.