Tri stvari koje treba znati pre nego što počne setva kukuruza

Setva kukuruza obično počinje sredinom aprila. Zima je prošla, niske temperature karakteristične za proleće jenjavaju i baba marta je završila svoje. Čeka nas lepo vreme sa stabilnim temperaturama od oko 12-15 stepeni. Naši stari kažu da je to vreme kada čovek može da sedne na zemlju a da mu ne bude hladno. Takvo vreme je idealno da se izvrši setva kukuruza, kulture iz dalekog Meksika, od koje izuzetno zavisimo.

Željeni momenat će nastupiti nege sredinom  aprila meseca. Sada dok čekamo bilo bi poželjno da se počne sa predsetvenom pripremom kako bi se sama setva mogla obaviti u što kraćem roku. Sledi spisak stvari koje bi trebalo proći pred setvu ako niste to do sada obavili.

Mora se ustanoviti vodno stanje zemljišta

Ukoliko je zemljište poplavljeno nužno je sprovesti mere odvodnjavanja jer u suprotnom setva će teško teći i velika je šansa za pojavu bolesti, štetočina i pokorice. Taj problem se može prevazići i rešenje zavisi od veličine površine koja je poplavljena. Obradom zemljišta, izoravanjem ili kopanjem odvodnih kanala koji će se kasnije zatrpati moguće je regulisati plavni problem na maloj površini. Ukoliko je plavna površina velika ili se plavljenje redovno se javlja na tom mestu preporučuje se ugradnja cevne drenaže. Navedene mera imaće još i kao benificiju poboljšanje vodno-vazdušnog režima zemljišta.

Ustanoviti kiselost (pH faktor) pre nego što počne setva kukuruza

Pre setve kukuruza najbolje je kontaktirati laboratoriju koja se bavi pedološkim ili agrohemijskim analizama. Takođe konsultovanjem stručnog lica se može postići isto. Nakon obrade podataka koja može malo da potraje (zato se i treba krenuti ovako rano sa pripremom) dobijeni rezultati svedoče o obezbeđenosti zemljišta hranjivim materijama i zemljišnoj kiselosti. Na savet stručnog lica izbegavaju se nepotrebni troškovi koji nastaju pri prekomernoj upotrebi hraniva, smanjuje se zagađenje životne sredine i izbegava efekat opadajućeg porasta prinosa.
Efekat opadajućeg porasta prinosa je fenomen kome je potrebno više godina da se ispolji. Libigov zakon nalaže da hranjivi element koji najviše nedostaje najviše koči razvoj biljke dok je ovaj fenomen, u suštini sličan, ali uzrok pojave nije manjak nego višak određenog hraniva. Redovna i „odokativna“ upotreba mineralnih đubriva na parceli je uzrok. Mineralna đubriva se sastoje iz aktivne (hranjive) materije i noseće materije. Gajene biljke koriste hranjivu materiju po potrebi što znači da uvek nešto pretekne i nakon dugog niza godina taj „kusur“ se gomila, remeti kretanje drugih materija i koči razvoj gajenih biljaka. Prva pomisao proizvođaču (i mnogim stručnjacima koji rade „po šablonu“) koja pada na pamet kada vide da se biljke razvijaju sporo je da nije bačeno dovoljno đubriva i time se ciklus đubrenja i  opadanja prinosa nastavlja.
Materije nosači koje se nalaze u mineralnom đubrivu služe kako bi vezale hranivo u granulu ili tečnost. Njihova namena nije da budu biljna hrana te se nakon đubrenja gomilaju u zemljištu i vrše zakišeljavanje. To je „ulje na vatru“ koje ubrzava pojavu efekta opadajućeg porasta prinosa.

Proveru kiselosti zemljišta je moguće sprovesti i uradi sam metodom. Više o njoj možete saznati ovde.

Tegle skoje se korste za provreu kiselosti zemljišta

Tegle koje se koriste za proveru kiselosti zemljišta

Upoznavanje sa bolestima ,štetočinama i korovima na parceli

Od ovoga mnogo zavisi sam opstanak biljke a samim tim i prinos.  Prvo što se uzima u obzir je plodored i bitno je kukuruz sejati posle kultura koje mu nisu srodnici. Treba izbegavati setvu na parcelama na kojima su prošle godine bile biljke iz porodice trava (fam. Poaceae). Naročito se treba izbegavati neprekidno višegodišnje uzastopno gajenje kukuruza na istoj parceli (monokultura) i neprekidno višegodišnje uzastopno gajenje jednog, istog, hibrida kukuruza na istoj parceli (monizam). Ukoliko nema izbora mere borbe protiv bolesti i štetočina počinju još pre nego što se seme stavi u zemlju.
Poznavanjem bolesti i štetočina koje se često javljaju na parceli moguće je planirati preventivne mere i kontra mere npr. ako je parcela poznata po tome da ima žičnjake treba nabaviti seme koje je tretirano insekticidom koji je namenjen za njihovo suzbijanje ili u slučaju bolesti kao što je gar ili pepelnica setva otpornih hibrida je od suštog značaja. Neka je prinos malo manji spram visokorodnih hibrida koji nisu otporni, barem ga ima.
Korova se nikada nećemo otarasiti i uvek će ih biti. Bitno je znati koji su najprisutniji kada je kukuruz mali jer kada naraste on sam baca senku na korove i sam se bori protiv njih. Najbitniji korovi na koje treba paziti su oni koji se razmnožavaju vegetativno jer što ih više sitni mašina ili motika više će ih biti. Hemijska sredstva za njihovo suzbijanje postoje ali redovno okopavanje ipak daje bolje rezultate.

Kada se pređu ovi koraci može se reći da setva može da počne. Jedino što preostaje je izbor  semena željenog hibrida i, kada bude bilo moguće, setva u što kraćem roku.