Hrizantema – nosilac sreće sa dalekog istoka

Hrizantema je biljka koja u svojoj dalek-istočnoj domovini simboliše sreću, zdravlje bogatsvo, pozitivnu energiju- Kao što je kod nas detelina sa četiri lista našla mesto kao simbol sreće tako je hrizantema našla svoje mesto u kulturi Kine i Japana. Mnogi ratnici su se kitili cvetom hrizanteme kako bi sreća bila na njihovoj strani i vratili se iz boja neozleđeni. Za one koji nisu bili takve sreće dobijali su, opet, hriznateme, jer se ona ujedno i nosila na groblje.

Kod nas je postala popularna jer se lako gaji, održava i ima lepe, zanimljive, cvetove.

Šta je čini jedinstvenom?

Hriznatema kakvu je svi znamo i volimo je nastala ukrštanjem mnogih cvetnica iz porodice hrizantema (Chrysanthemum). Dobijene su mnoge sorte koje se uspešno i lako mogu gajiti u saksiji, buretu, napolju ili unutra. Postoje mnoge varijante u pogledu veličine, boje i oblika cveta ali sve hrizanteme imaju nekoliko zajedničkih karakterisitika.

One su višegodišnje biljke okruglog žbuna koji je načičkan cvetovima. Voli laku zemlju i dosta sunca. Uprkos tome što mrzi jak vetar hladnoća joj ne smeta puno. Lakše se razmnožava pelcerom nego semenom. Kada se sve uzme u obzir vidi se kako i zašto je sebi zaradila mesto u našim baštama, vrtovima, okućnicama i sobama.

Razmnožavanje hrizantema

Kao što je već pomenuto razmnožava se semenom i pelcerom.

Setva semena hrizanteme se generalno izbegava ali ima smisla sejati ukoliko se raspolaže adekvatnim zaštićenim prostorom koji je namenjen ga masovno, industrijsko, gajenje cveća. Najveći problem je u samom semenu. Stopa klijavosti je izuzetno niska (oko 50%) a samo seme je skupo. Vidi se da i ono malo što nikne treba strogo čuvati od propasti. Ukoliko pregura taj početni period biljka postaje izuzetno otporna i neko je shvatio da postoji „prečica“ koja se može koristiti. Naime radi se o pelcerima.

Vegetativno razmnožavanje putem delova biljnog tela (pelcera) je mnogo jednostavnije u poređenju sa setvom. Koristi se olistalo stablo. Stablo se odseče sa matične biljke i oguli tako da ostanu oko  tri lista. Najčešće se ostavljaju vršni listovi. Pelcere je najbolje uzimati na proleće.

Bild da je seme u pitanju ili reznica supstrat u koji se stavljaju mora biti lak i ocedan što nije problem napraviti. Dovoljno je pomešati zemlju za cveće sa peskom u odnosu 2:1 ili 3:1 kako bi se dobio adekvatan supstrat. Bitno je da zemlja bude obogaćena hranivima jer hrizantemi treba u početnim fazama nicanja i ožiljavanja dosta lako pristupačnih hraniva. Moguće je u mešavinu dodati i zgorelo organsko đubrivo u istoj količini kao i peska.

Nakon što biljke iz semena porastu i budu velike kao pelceri treba ih presaditi. pelcere i mlade biljke treba staviti u saksije koje imaju dosta prostora. Ukoliko gajite velike hrizanteme čij prečnik žbuna bude od metar pa na više možete ih već kao mlade staviti u bure iii veliku saksiju.

paučinasta hriznatema

Malo je neuobičajna ali mnogi vole paučinastu hrizantemu.

Nega hrizantema

Hrizanteme vole sunce i podnose direktno svetlo. Bitno ih je staviti na nesto gde će imati oko osam sati sunca dnevno. Zalivanje treba da bude standardno (jednom u dva tri dana) sem leta kada se ipak preporučuje svakodnevno zalivanje. Bitna stvar je da se oko korena ili u tacni ne skuplja voda jer je koren hrizanteme sklon truljenju. Često se može pojaviti i bela rđa (Albugo candida) koja čak i ako se izleči može da otvori put bakterijama i virusima za ponovan napad. Najbolje rešenje jeste prevencija i uklanjanje suvišne vode iz saksije i sa listova je najbolja.

Pošto su hrizanteme jarkih boja i dugo cvetaju one će privući kako korisne tako i štetne insekte. Lisne vaši (fam. Aphidae) i bele leptiraste vaši (Trialeurodes vaporariorum) su česti, nepozvani, gosti koji se moraju odstraniti

Jednom mesečno je poželjno zaliti  sa tečnim đubrivom koje je formulisano za cvetnice.

Orezivanje hrizantema

Hrizantema ima loptast oblik ali daleko od toga da je savršen lopta. Uvek će se naći neka grana koja „štrči“. Takve grane se skraćuju za 1-2cm kako bi ih ostale vremenom sustigle.
kao višegodišnja biljka hrizantema sve slabije napreduje kako vreme prolazi i shodno tome je potrebno podmladiti je. Podmlađivanje se vrši u drugoj ili trećoj godini i jasan zak da je neophodno orezati je da nepravilan oblik žbuna. Čim žbun postane duguljast ili izobličen grane se u proleće seku na 2-3cm dužine. Tako isečene grane će da teraju lepo jako i ujednačeno.

Zaključak

Kao što se vidi hrizanteme nije upošte teško gajiti i vredi ih imati u kući. Donose sreću, radost i pozitivnu energiju a ako ne verujete u takve stvari imaćete lepo cveće koje krasi svaki prostor u kom se nalazi.