Kako prepoznati dobar rasad?

Dobar rasad je od suštog značaja prepoznati kako bi proizvodnja povrća i cveća bila isplativa i smislena. Kada je proizvodnja rasada u pitanju postoje dve izbora: da ga gajite sami ili kupite. Ukoliko se odlučite za kupovinu prepoznavanje dobrog rasada na pijaci vrtnom centru ili plasteniku je od suštog značaja. Prodavci će, naravno, pokušati da vas ubeđuju da nije to baš tako kao što izgleda, da je druga sorta itd. Nekim uzgajivačima rasada nije pošlo za rukom da ove sezone proizvedu dobar rasad ali žele da ga prodaju bez obzira na sve. Peh u proizvodnji se može desiti i vama jer niko nije bezgrešan. Ukoliko znate da prepoznate dobar rasad znaćete da ste učinili sve što je u vašoj moći da je ovaj korak u proizvodnom procesu maksimalno ispoštovan.

Šta može poći naopako?

Gajenje rasada se ne razlikuje od gajenja na otvorenom polju sa stanovišta  faktora spoljašnje sredine koji utiču na mladu biljku.  Živi i neživi faktori i neadekvatnom ishranom izazivaju razne deformacije na biljkama. Jedan od ovih faktora je dovoljan da izazove haos mada ćešće se naleće na kombinacije npr. preterano zalivanje i loše provetravanje izaziva razne biljne bolesti ili manjak svetlosti i manjak vode koji su rezultat redovnog prenošenja gajbi sa rasadom sa tezge na tezgu. Svašta može poći naopako i faktore koji utiču na kvalitet rasada možemo podeliti na sledeći način:

  • Nežive
  • Žive
  • Ishrana

Ljudska greška je posebna kategorija jer ona je u većini slučajeva pokretač sleda događaja koji je izazvao probleme sa rasadom.

Neživi faktori koji utiču na dobijanje dobrog rasada

U ove faktore se ubraja svetlost, voda i vazduh. Ovi faktori su zaštićenom prostoru pod direktnim i redovnim uticajem čoveka.

Dobar rasad mora dnevno dobiti  8 sati svetlosti ali ima i izuzetaka. Ukoliko  bude oblačno dva tri dana neće rasadu biti ništa ali ako se mlade biljke redovno bore za svetlost može se desiti da „izdžigljaju“. Kada pogledate biljku obratite pažnju na na dva najniža lista (kotiledone). Oni su veoma često drugačijeg oblika u odnosu na ostale listove. Mogu se naći se nalaze na, otprilike, sredini stabla. Ukoliko je dužina stabla od kotiledona do pravih listova znatno veća nego od kotiledona do zemlje to nije dobar rasad jer su biljke morale da sile svoj rast u visinu po cenu debljanja stabla kako bi došle do svetlosti.

Loš odnos vode i vazduha se manifestije na više načina. Rasad usled nedostatka vode vene, postaje krut i gubi prirodan sjaj a u obrnutoj situaciji je sjajan, gnjecav i često pada pod sopstvenim teretom. Preterano zalivanje takođe guši koren i biljke kržljaju. Dobar rasad se zaliva tako da biljke uvek imaju vode ali ne da se dave u njoj.

Usled lošeg vetrenja zatvorenog prostora nastaje paradoksalna situacija nedostatka ugljen-dioksida. Mnogo biljaka u malom, zatvorenom, prostoru brzo potroši ugljen dioksid i fotosinteza prestaje. Ovakve biljke dobijaju nijanse bele boje.

Živi faktori

Kada se priča o živim faktorima misli se na bolesti i štetočine. Bosti se manifestuju usled, za njih, povoljnih faktora. Pošto se u zatvorenom prostoru greje i redovno zaliva dolazi do stvaranja takozvanih tropskih uslova koji podrazumevaju visoku temperaturu i vlažnost vazduha. Ovakav ambijent je raj za razvoj mikroorganizama i najčešće se naleće na bolest poleganja rasada i trulež korena. Postoji mnogo varijanti pepelnica, buđi i truleži. Najlakše ih je primetiti po promeni boje biljnog tela. Ukoliko se primeti pojava crne, bran crvene ili bele boje tamo gde ne bi trebalo da je bude to je siguran znak da se neka bolest manifestovala. Rasad može da ozdravi ali čak i nakon ozdravljenja ostaju vidne deformacije na biljnom telu. Takav rasad je i dalje opasan jer može preneti zarazne klice na vašu parcelu ili zatvoren prostor.

Od štetočina se najčešće nailazi na žičnjake i rovce koji se uvlače u zatvoreni prostor preko sadnog supstrata i bela plastenička vaš koja uvek nađe način da se zapati.

Dobra ishrana za dobar rasad

Biljna hraniva koja se koriste u proizvodnji rasada moraju biti optimlano korišćena u skladu sa libigovim zakonom. Ni previše, ni premalo ali raznovrsno je siguran način da se izbegnu razni fiziološki poremećaji usled nedostatka hraniva.

Takođe se treba obuzdati upotreba hormona rasta. Rasadu znači mnogo kada se korisiti neki hormonski preparat koji podstiče ukorenjavanje i razvoj ali mnogi proizvođači umeju i preterati sa njim. Pojava cvetova i generativnih organa na biljčicama koje su tek pustile prvo pravo lišće je jasan znak da nije dobar rasad. Za podsticanje ukorenjavanja možete primeniti prirodni preparat koji do sada još nije pokazao znake da utiče na bilo koji drugi deo biljke sem na sam koren, što je u skladu sa namenom.

Izuzeci uvek postoje

Navedena pravila važe za 90% povrtarskih kultura koje se mogu naći kod nas u prodaji. Većina cvetnih kultura prati ovo pravilo a rasad jagode, recimo, može i da cveta u ovoj fazi razvoja. Nećete pogrešiti ako se držite osnovnih principa:

  • Dobar rasad ima dobro razvijen beličasti koren;
  • Boja je sjajno zelena i ukoliko ijedna biljčica ma još neku boju i ostale moraju imati istu boju na istom mestu;
  • Razmak između kotiledona i pravih listova mora biti približno jednak ili manji od razmaka između kotiledona i zemlje;
  • Na listovima i stablu nema deformacija koje su posledica biljne bolesti ili griženja od strane insekata.