Organska proizvodnja povrća: Zdrava hrana za vašu porodicu

Organska proizvodnja povrća se zasniva na prostim zdravorazumskim principima koji, ako se ispoštuju, mogu da pruže zdravstveno bezbednije plodove. U startu moramo odmah razbiti mit koji kaže da se organska proizvodnja povrća vrši bez upotrebe sintetičkih đubriva i pesticida. To je nemoguće. Ono što je, sa druge strane, moguće je smanjiti njihovu upotrebu i do te mere da se ne oseti. Moguće je zameniti sintetička sredstva prirodnim bio-razgradivim preparatima.

Organska proizvodnja povrća u Srbiji

Među našim proizvođačima postoji prećutan dogovor „da ne hranim tuđu decu onim čime svoju ne bih hranio“. To je pohvalno i istovremeno odličan temelj za razvoj organske proizvodnje. U suštini povrće koje se nalazi na pijaci ili kupuje od domaćina je u 80+% slučajeva organska hrana iz dva razloga Prvi je već pomenut gore a drugi ima praktičniji razlog. Hemija je skupa i cena joj skače iz godine u godinu. Vrednost proizvoda ne može da pokrije taj rast. Drugim rečima u Srbiji se ne isplati prskati i đubriti tako da hteli-nehteli kod nas se razvija organska biljna proizvodnja.

DODATAN INFO: Ukoliko sumnjate da je voće ili povrće koje ste kupili zatrovan predlažemo vam da koristite ovaj sprej za neutralizaciju otrova.

Kako bi dobili sertifikat organskog proizvođača potrebno je vreme, novac, saradnja sa ovlašćenim institucijama. Povrh svega pridržavanja principa koje nalaže organska proizvodnja i saveta stručnih lica. Kada se dobije sertifikat moguće je palsirati proizvode po većoj ceni i mesta na kojima se organski proizvodi najbolje prodaju su Beograd, Novi Sad, Niš i Subotica. U principu veliki gradovi u kojima ima puno studenata su odlično mesto za postavljanje organske tezge.

Kako započeti organsku proizvodnju povrća?

Ukoliko želite da se bavite organskom proizvodnjom uvek je najbolje prvo proizvoditi skromno, u krugu porodice. Mala proizvodnja je odličan način da se proba i eksperimentiše, vidi šta valja i šta ne valja, isprave greške itd. Ovo zvuči kao obično baštovanstvo i osnovni principi baštovanstva igraju ogromnu ulogu.  Kako bi počeli organsku proizvodnju povrća za vašu porodicu nije puno potrebno. Prednost je ukoliko imate zemlju. Nije nemoguće gajiti povrće u kontejnerima, saksijama vrećama i lejama na betonu, terasi verandi ili u dobro osvetljenoj sobi.

Kako bi organska proizvodnja povrća stvarno bila organska treba se osloniti na prirodu da odradi svoj deo posla koji je vezan za zaštitu i prihranu povrća. Ovde ulazimo u priču koja se zove združeni-udruženi usevi. Dešava se da dve biljne vrste koje su blizu jedna drugoj pomažu ili ne smetaju jedna drugoj.

Na pitanje „šta saditi pored krompira“ odgovor je pasulj, grašak i kikiriki tj bilo koju pasuljicu (fam Fabaceae) jer ove biljke tokom života oslobađaju velike količine azota koji je krompiru od suštog značaja a sa druge strane ne rastu toliko u visinu da mu blokiraju sunce. Kupusnjače ne daju nikakav značajan benefit ali njihov plitak koren garantuje da se neće takmičiti za hraniva sa krompirom čij je koren znatno dublji.

Jedan primer međusobne zaštite su luk i jagode. Lukove treba saditi pored jagoda jer njihov miris rasteruje većinu štetočina koje napadaju jagode. Jagode takođe vole salatu, rotkvice, pasuljice i spanać u blizini. Neke od pomenutih biljaka ih hrane dok im druge ne smetaju. Konsultacija sa stručnjakom je poželjna kako bi se najbrže napravio najefikasniji združenu usev za organsku proizvodnju povrća.

Uduržen/združen usev

Prikaz udruženog iliti združenog useva

Nega i prihrana useva – šta korisiti i izbegavati.

Bilo da je usev samostalan ili združen u periodu nege se istče organska proizvodnja povrća. Plastika treba da se izbaci iz što pre jer tokom svoje razgradnje plastika ostavlja izuzetno opasan otpad. Ukoliko imate plastenik ili tunel za gajenje rasada to je OK a ono što nije Ok je upotreba plastične malč folije. Upotreba slamnog malča je izuzetno poželjna jer ovaj malč tokom razgradnje oslobađa biljna hraniva, štiti od korova i čuva vodu u zemljištu.

Upotreba samo organskog đubriva nije preporučljiva. Organska đubriva ne pružaju dovoljno hraniva sa savremene sorte i hibride povrća, slaba su. Mešanjem organskih đubriva sa mineralnim je druga, skroz bolja priča. Mala količina mineralnog đubriva (do 20% mase organskog đubriva) se može dodati u organsko đubrivo kako bi mu se pojačao efekat. Takođe se može dodati malter ili gašeni kreč (do 5% mase organskog đubriva kako bi se neutralisali svi štetni sastojci mineralnog đubriva. Ovaj organo mineralni kompleks se pravi i koristi redovno tokom vegetacije u organskoj proizvodnji povrća.

Posebna pažnja se skreće na pesticide

Pesticide treba izbegavati ali ih imati pri ruci ukoliko se situacija otrgne kontroli i usev je u nedvosmislenoj opasnosti. Najgori među pesticidima su insekticidi jer su oni napravljeni da ubijaju životinjske ćelije kako bublje tako i naše. Većina insekticida funkcioniše tako što oštećuje nervni sistem životinja, blokira disanje, parališe i ometa moždane funkcije. Kod buba je dejstvo momentalno vidljivo dok kod ljudi i krupnijih životinja promene nisu vidne odmah. Najugroženiji su mali i mladi jer se njihov mozak i nervni sistem razvijaju i kada se redovno hrane zatrovanom hranom dolazi do raznih anomalija kao što je autizam. Zbog njih se i pokrenula priča o organskoj proizvodnji povrća.

Kako sebe i svoju porodicu ne biste doveli u ovu situaciju mogu se redovno praviti i koristiti biološki repelenti od koprive, luka, paprike, kafe i cigareta. Redovna upotreba ovih sredstava dok su biljke zdrave će odvratiti štetočine od useva i samim tim do napada neće doći.

Zaključak

Organska proizvodnja povrća nije teška jer je praksa u zemlji Srbiji pruža odličan temelj za nju. Redovna prihrana mešavinom organskih i mineralnih đubriva praćena redovnom upotrebom prirodnih repelenata uz dodatak malča je sve što je potrebno za solidan početak proizvodnje dobrog i povrh svega zdravstveno bezbednog povrća za vašu porodicu. Ukoliko vidite potencijal za zaradu posavetujete se sa stručnjakom koji će vam pomoći da blagodet koju ostvarujete podelite i sa drugima.