Srednje ran karfiol (Brassica oleracea var. botrytis) tehnika gajenja, kalendarski prikaz radova sa spiskom bolesti i štetočina

Srednje ran karfiol je jednogodišnja kupusnjača koja pripada grupi najkvalitetnijeg povrća kod koga se za ishranu koristi nerazvijena zbijena cvast (glava, ruža) koja može biti bele ili bledožute boje. Jestivi deo karfiola ima visok sadržaj sirovih proteina sa značajnim sadržajem esencijalnih amino-kiselina, vitamina C, a posebno vitamina B2, gvožđa i fosfora. Ruža karfiola koristi se u ishrani sveža, kao varivo, marinirana ili duboko zamrznuta. Karfiol se u ishrani može koristiti tokom cele godine.

Kako se srednje ran karfiol uklapa u plodored?

  • Karfiol se gaji na prvom mestu u plodoredu i može se đubriti se stajnjakom.
  • Dobre predkulture su: leguminoze, salata, spanać i krompir.
  • Karfiol ne treba gajiti posle biljka iz iste familije (kupus, kelj i keleraba).

Đubrenje

  • Za srednje ran karfiol u jesen se đubri sa 30-40 t/ha nezgorelog stajnjaka.
  • Pored stajnjaka karfiol zahteva: 100-120 kg/ha azota, 80-100 kg/ha fosfora i 120-160 kg/ha kalijuma.
  • Karfiol reaguje na nedostatak mikroelemenata molibdena i bora, te se u vidu prihranjivanja mogu koristiti i ova đubriva ili se prihranjivanje rasada i biljaka vrši rastvorom kompleksnih tečnih đubriva.

Navodnjavanje

Navodnjavanje karfiola je neophodno zbog velike nadzemne mase a manje razvijenog korena. Potreba za vodom je uslovljena sortom i vremenom proizvodnje. Zato se u ranoj proizvodnji zalivanje  vrši tri do četiri puta sa zalivnom normom od 20-30 mm.

Na lakšim tipovima zemljišta norme zalivanja su manje, ali je navodnjavanje češće. Dva do tri dana nakon izvedenog navodnjavanja poželjno je izvršiti međurednu obradu zemljišta kultiviranjem ili okopavanjem.

Ravnomernim zalivanjem osigurava se potrebna relativna vlažnost vazduha za obrazovanje kvalitetne ruže.

Kap po kap je jedno od najboljih rešenja koja se mogu primeniti pri gajenju karfiola.

Srednje ran karfiol – kalendarski prikaz radova

Mart

April

Klikom na ime bolesti/štetočine dobićete detaljan opis o njoj.

Maj

  • Pred rasađivanje ili tokom rasađivanja unosi se 1/3 planirane količine azotnog đubriva.
  • Znak da je rasad spreman za otvoreno polje je četiri do pet dobro razvijenih listova i do
    bro razvijen korenov sistem.
  • Početak perioda u kome je moguće rasađivanje srednje ranog karfiola na otvorenom polju. Međuredno rastojanje iznosi 50-70 cm a rastojanje u samom redu iznosi 45-60 cm. Sadnja se obavlja u dobro pripremljeno zemljište, najbolje prethodno zaliveno i uz zalivanje sa sadnjom.
  • Međuredno kultiviranje vrši se 3-5 dana posle sadnje na dubinu 5-10 cm. Dalja kultiviranja vrše se dva do tri dana nakon zalivanja.
  • Početak peroida u kome je moguće izvršiti prihranjivanje sa 1/3 planirane količine fosfornog đubriva, 1/3 planirane količine kalijumovog đubriva i 1/3 planirane količine azotnog đubriva. Prihranjivanje se vrši u fazi intenzivnog porasta rozete (20-25 dana posle rasađivanja).
  • Početak perioda u kome je moguć napad kukuruzne sovice i kupusne muve.

Avgust

  • Početak perioda u kome je moguća berba srednje ranog
    karfiola. Berba ranog karfiola obavlja se kada ruže imaju prečnik 10-15 cm. Bere se po suvom vremenu odsecanjem ruže sa ili bez nekoliko listova rozete.
  • Karfiol se može čuvati tri do četiri nedelje na temperaturi od 0 do -1°C i 0,5% relativne vlažnosti vazduha.

Oktobar

  • Početak perioda u kome treba da se obavi osnovna obrada zemljišta. Osnovna obrada se vrši na dubinu 25-30 cm.
  • Zajedno sa osnovnom obradom vrši se unošenje đubriva u sledećim količinama: 2/3 ukupne planirane količine fosfornih đubriva, 2/3 ukupne planirane količine kalijumovih đubriva i ukupna planirana količina stajnjaka.