Ran karfiol (Brassica oleracea var. botrytis) tehnika gajenja, kalendarski prikaz radova sa spiskom bolesti i štetočina

Ran karfiol je jednogodišnja kupusnjača koja pripada grupi najkvalitetnijeg povrća kod koga se za ishranu koristi nerazvijena zbijena cvast (glava, ruža) koja može biti bele ili bledožute boje. Jestivi deo karfiola ima visok sadržaj sirovih proteina sa značajnim sadržajem esencijalnih amino-kiselina, vitamina C, a posebno vitamina B2, gvožđa i fosfora. Ruža karfiola koristi se u ishrani sveža, kao varivo, marinirana ili duboko zamrznuta. Karfiol se u ishrani može koristiti tokom cele godine.

Ran karfiol i njegovo mesto u plodoredu

  • Ran karfiol se gaji na prvom mestu u plodoredu i đubri se stajnjakom.
  • Dobre predkulture su: leguminoze, salata, spanać i krompir.
  • Karfiol ne treba gajiti posle biljka iz iste familije (kupus, kelj i keleraba).

Đubrenje

  • Za ranu proizvodnju karfiola u jesen se đubri sa 30-40t/ha nezgorelog stajnjaka.
  • Pred stajnjaka karfiol zahteva: 100-120 kg/ha azota, 80-100 kg/ha fosfora i 120-160 kg/ha kalijuma.
  • Karfiol reaguje na nedostatak mikroelemenata molibdena i bora, te se u vidu prihranjivanja mogu koristiti i ova đubriva ili se prihranjivanje rasada i biljaka vrši rastvorom kompleksnih tečnih đubriva.

Navodnjavanje

Navodnjavanje karfiola je neophodno zbog velike nadzemne mase a manje razvijenog korena. Potreba za vodom je uslovljena sortom i vremenom proizvodnje. Zato se u ranoj proizvodnji zalivanje  vrši tri do četiri puta sa zalivnom normom od 20-30 mm.
Na lakšim tipovima zemljišta norme zalivanja su manje, ali je navodnjavanje češće. Dva do tri dana nakon izvedenog navodnjavanja poželjno je izvršiti međurednu obradu zemljišta kultiviranjem ili okopavanjem.
Ravnomernim zalivanjem osigurava se potrebna relativna vlažnost vaduha za obrazovanje kvalitetne ruže.
Kap po kap je jedno od najboljih rešenja koja se mogu primeniti pri gajenju karfiola.

Ran karfiol – kalendarski prikaz radova

Januar

 

April

  • U slučaju gajenja ranog karfiola početkom meseca treba da se obavi dopunska obrada zemljišta.
  • Pred sadnju unosi se u zemljište 1/3 planirane količine azotnih đubriva, polovina planirane količine fosfornih đubriva i polovina planirane količine kalijumovih đubriva.
  • Rane sorte karfiola sade se na međurednom rastojanju od 50-70 cm i 45-60 cm rastojanja u samom redu. Sadnja treba da se obavi u dobro pripremljenom zemljištu, najbolje prethodno zaliveno, i uz zalivanje sa sadnjom.
  • Međuredno kultiviranje vrši se 3-5 dana posle sadnje na dubinu 5-10 cm. Dalja kultiviranja vrše se dva do tri dana nakon zalivanja.
  • Početak perioda u kome je moguća pojava zelene kupusne stenice.
  • Početak perioda u kome je moguća pojava crne pegavosti kupusnjača i kile kupusa.

Ukoliko niste imali prilike da vidite ovako izgleda procvetala cvast karfilola.

Maj

  • Početak perioda u kome je moguća prihrana ranog karfiola. Prihrana se vrši sa 2/3 planirane količine azotnih đubriva kada su biljke u fazi intenzvnog rasta listova.
  • Početak perioda u kome je moguć napad kukuruzne sovice i kupusne muve.

Jul

  • Početak perioda u kom je moguća berba ranog karfiola. Berba ranog karfiola obavlja se kada ruže imaju prečnik 10-15 cm. Bere se po suvom vremenu odsecanjem ruže sa ili bez nekoliko listova rozete.
    Karfiol se može čuvati tri do četiri nedelje na temperaturi od 0 do -1°C i 0,5% relativne vlažnosti vazduha.
  • Početak perioda u kome je moguća pojava pepeljaste kupusne vaši i kupusne sovice.

Klikom na ime bolesti/štetočine dobićete njen detaljan opis.

Oktobar

  • Početak perioda u kome treba da se obavi osnovna obrada zemljišta. Osnovna obrada se vrši na dubinu 25-30 cm.
  • Zajedno sa osnovnom obradom vrši se unošenje đubriva u sledećim količinama: polovina planirane količine fosfornih đubriva, polovina planirane količine kalijumovih đubriva i ukupna planirana količina stajnjaka.